Ljekoviti jaglac u proljeću


Proljetni umor koji se često javlja u ovo doba godine, kao posljedica jednolične zimske prehrane i manjka vitamina C , koje je najlakše odagnati proljetnim biljkama koje ovih dana obilno rastu.




Ljekovitost jaglaca se u davninama osobito  koristio kod paraliza koje su bile posljedica moždanog udara. Danas se koristi kao sredstvo za iskašljavanje i blagi sedativ koriste dvije vrste jaglaca.

Obični jaglac (Primula vulgaris) koji se prepoznaje po prizemnim listovima i cvjetnim stabljikama kod nas je mnogo češći, ali nešto slabijeg djelovanja od ljekovitog jaglaca ili jagorčike (Primula veris). Ova biljka sadrži čitav niz ljekovitih tvari, prije svega saponin koji djeluje na smekšavanje i rastvaranje sluzi.

Saponin je uglavnom sadržan u korijenu, ali su spojevi saponina sadržani i u zelenoj čaški cvijeta i u listovima, pa cvjetove treba brati zajedno s čaškom. Osim toga, zelena čaška sadrži vitamin C. Jaglac je kao jedna od prvih proljetnih biljaka neobično važan jer liječi sve katare, prekomjernu sluz, kašalj i gripozne pojave koje se pojavljuju krajem zime. Nadoknađuje u organizmu istrošeni vitamin C.

Jaglac se preporučuje kao lijek kod teških bronhalnih katara, kod upale pluća ili hripavca. Osim toga, korijen, a i cvjetovi jaglaca, djeluju na čišćenje krvi i izlučuju sve one otrovne tvari koje utječu na stvaranje bolesti gihta i reumatizma.


Obični jaglac prvi je vjesnik proljeća. Mladi listovi izuzetno su bogati vitaminom C, a može ih se jesti na salatu, u juhama, miješanim varivima i vitaminskim čajevima. Iako nije osobito ukusno, pomaže protiv proljetnog umora.
Blogger Tricks


Kako kivi usrećuje našu probavu

Kivi je prepun vitamina E, vrlo je zdrav za našu probavu, ali je i česti "krivac" za alergije, posebno kod male djece, pa pripazite malo sa davanjem manjoj djeci.


Ima mnogo blagodati u toj maloj, kiselkastoj voćkici a mi izdvajamo da ; poboljšava razgradnju proteina, jer otežana probava proteina može narušiti ravnotežu organizma jer su proteini esencijalni oblik aminokiselina, potrebni za sve tipove staničnih funkcija.
Još je opasnije to što neprobavljeni proteini vode do nakupljanja toksina u crijevima.
Toksini u crijevima mogu uzrokovati različite probleme, uključujući nadutost i vjetrove, debljanje, bol u donjem dijelu leđa, neugodne mirise i zadah. Smanjuje zatvor. Konzumiranje 2 kivija dnevno potiče i pojačava spontani rad crijeva kod većine ljudi, što su istraživanjem i potvrdili mnogi znanstvenici.
Nastupa olakšanje i smanjenje neugodnosti od zatvora. Također je i ubrzano pražnjenje crijeva.

Nadalje, pomaže osobama sa sindromom iritabilnog crijeva, to je česti  poremećaj gastrointestinalnog sustava. Karakteriziraju ga bol u trbuhu, proljev, konstipacija, izmjena proljeva i zatvora.

 Smanjuje rizik od raka crijeva, jer su znanstvena otkrića pokazala važnu povezanost između oksidativnog stresa i raka crijeva. Oksidativni stres događa se tijekom opskrbe stanica kisikom.
Stanice se pritom izlažu opasnosti od slobodnih radikala koji mogu oštetiti ili uništiti stanice.
Kivi je bogat antioksidansima polifenolima koji, između ostalog, štite od slobodnih radikala.
Najviše antioksidanata nalazi se u koži kivija koja baš i nije najprimamljivija za konzumaciju, a sadrži najviše nutrijenata.
Koža se smije konzumirati jedino ako ste potpuno sigurni da ste nabavili kivi iz organskog uzgoja.

Pomaže uspostaviti ravnotežu crijevne flore .Kivi je novootkriveni izvor probiotika.
Probiotici su neprobavljivi ugljikohidrati koji hrane dobre bakterije u crijevima i tako pridonose uspostavljanju zdrave crijevne flore.
Znanstvenici su otkrili da je kivi učinkovitiji od poznatog prebiotika inulina u rastu važne dobre bakterije Lactobacillus rhamnosus.
Biljni fenoli u kiviju također su izvrsni za kontrolu loših bakterija jer sprečavaju njihov pretjerani rast.



Visibaba kao toksično i ljekovito bilje


Visibaba se može koristiti u liječenju mnogih bolesti, ali u isto vrijeme sadrži i otrovne alkaloide.

U ljekovite svrhe koriste se lukovice i lišće visibabe. Lukovice se iskapaju u početku cvjetanja, očiste se od zemlje i korijena, pa operu pod mlazom hladne vode i obrišu. Odmah se upotrebljavaju za pripremu tinkture ili masti. Listovi se beru od početka cvjetanja do stvaranja sjemena jer tada sadrže najviše ljekovitih tvari. Suše se na hladnom, sjenovitom i prozračnom mjestu,a čuvaju se u papirnatim vrećicama na suhom, tamnom i hladnom mjestu.




Svi dijelovi visibabe sadrže otrovne alkaloide. Najzastupljeniji alkaloid je galantamin kojega najviše ima u lukovicama. Galantamin je vrlo otrovan i uzrokuje povraćanje. S druge strane on je u malim količinama vrlo ljekovit. Po tome je visibaba i otrovna i ljekovita biljka.


Visibaba se može koristiti u liječenju mnogih bolesti. Nalazi primjenu u narodnoj i službenoj medicini. Primjenjuje se izvana i iznutra, najčešće lokalno. Upotrebljava se za liječenje kožnih bolesti, bolesti kostiju i zglobova, gljivičnih infekcija, neuralgija i drugih bolesti i to u obliku masti, tinktura i kupki. Mast se priređuje na specifičan način iz svježih lukovica.

Mašću se mažu oboljela mjesta u slučaju neuralgije, išijasa, vratobolje, križobolje, spondiloze i osteoartritisa. Tinktura se pravi od listova i svježih lukovica. Koristi se kod gljivičnih infekcija kože i noktiju, svraba, čira, akni, rana i bolova u zglobovima. U kupke od listova namaču se noge u svrhu liječenja gljivičnih infekcija.


Volite li jesti češnjak,ovako se riješite neugodnog mirisa

Češnjak zbog svojih antibakterijskih, antivirusnih, antigljivičnih, antiparazitskih i antioksidacijskih svojstava drži infekcije dalje od vas. 



Razlog zbog kojeg snažni miris češnjaka ostaje tako dugo nakon jela je zato što se tokom probavljanja hrane u krvotok oslobađaju spojevi sumpora iz češnjaka. Upravo zato osvježavajuće vodice za usta neće biti od pomoći u pokušaju da zakamuflirate prepoznatljiv miris češnjaka. 

Ali neke namirnice hoće. Istraživači tvrde da bi uz češnjak ili nakon jela s češnjakom trebalo jesti jabuke, zelenu salatu, cikoriju, celer, krumpir, peršin, metvicu, bosiljak ili gljive jer te namirnice sadrže fenole, spojeve koji će u kemijskoj reakciji reagirati sa sumporom iz češnjaka i tako neutralizirati snažan miris. Dokazali su to masenim spektrometrom, uređajem koji analizira molekule na osnovi njihove mase, a nakon konzumacije spomenutih namirnica, razina sumpora bila je znatno niža u dahu volontera. Najviše fenola ima u metvici, ali znanstvenike je iznenadilo i kako list salate, koji ima znatno manje količine fenola, učinkovito suzbija miris češnjaka.

Google oglasi

Popularni postovi zadnjih 7 dana

Google oglasi