Rizik pretilosti - pušenje u trudnoći i debeljuškasta beba

Pretilost kod djece može se predvidjeti već kontrolom po rođenju.


Istraživači kažu da se već tada može predvidjeti hoće li ono u budućnosti biti sklono pretilosti i to po jednostavnoj formuli, koja kombinira nekoliko poznatih čimbenika za procjenu rizika od pretilosti.

Ukoliko bi se pokazala učinkovitom, mogle bi se prevenirati mnoge bolesti vezane uz pretilost u djetinjstvu, uključujući dijabetes tipa 2 i bolesti srca. Istraživači iz Imperial Collegea u Londonu pratili su oko 7.000 djece rođeneu Finskoj, u Italiji i SAD-u tijekom 1986. godine. Oni su, kako je objavljeno na BBC Newsu, otkrili kako je dovoljno provjeriti već samo dva ključna podatka o tome koliko je dijete težilo pri porodu i je li majka pušila, pa se već na osnovu toga može predvidjeti buduća pretilost djeteta.

Ranije se mislilo da genetski čimbenici imaju mnogo veći utjecaj na kasniju težinu djeteta, ali samo u jednom od 10 slučajeva pretilosti utvrđeno je da je tako, odnosno da je pretilost kod djeteta uzrokovana rijetkom mutacijom gena koji utječe na apetit.

Pretilost kod djece je svugdje u porastu, pa i u Hrvatskoj, no u Engleskoj je ona već postala zabrinjavajuća, procjenjuje se da je trenutačno pretilo 17 posto dječaka i 15 posto djevojčica.

Čimbenici rizika za gojaznost su već dobro poznati, ali ovo je prvi put da su obuhvaćeni formulom. Profesor Philippe Froguel iz Imperial Collegea u Londonu, koji je vodio studiju, kazao je su da su povod za nju bile spoznaje da dijete koje jednom postane pretilo, teško kasnije može izgubiti na težini, pa se stoga išlo na traženje mogućnosti za ranu detekciju i prevenciju buduće pretilosti, tako da se ona niti ne dogodi.

Jednadžba kojom se to željelo postići temelji se na podacima koje svatko može prikupiti odmah po rođenju djeteta, a dokazano je da se njome može predvidjeti oko 80 posto pretile djece, što je visok postotak.

Kako se javna kampanja za prevenciju debljine pokazala prilično neučinkovitom kod djece školske dobi, pretpostavlja se da će edukacija roditelja o opasnostima pretjeranog unosa hrane i loših prehrambenih navika u mladoj dobi djeteta hiti puno učinkovitija, stoga se od ove studije dosta očekuje.

Idealno bi bilo identificirati svu rizičnu novorođenčad, potom ih pratiti i po potrebi savjetovati roditelje, kako bi se izbjeglo da ikada obole od pretjerane debljine. Jedini problem je u tome što takav pristup prilično košta.

Profesor Paul Gately, specijalist dječje pretilosti na Leeds Metropolitan University, smatra kako bi bilo najbolje i za zdravstveni sustav najjeftinije suziti izbor na specifične kategorije djece, za koju se očekuje da bi u budućnosti mogla biti pretila, te time preduhitriti njihove kasnije zdravstvene probleme, za čije bi liječenje, nakon što bi se pojavili, zdravstvo potrošilo mnogo više. Kratkoročno gledano to baš i nije neka ušteda, ali dugoročno jest.

Već samim tim što je pretilost postala općepoznati zdravstveni problem, napravljeno je mnogo na području edukacije, ali s druge strane je proizvedena opća paranoja, jer svi koji nisu idealne težine misle da su pod nekakvim zdravstvenim rizikom. Novopredložena formula bi zapravo, trebala smanjiti taj strah u općoj populaciji, a drugi korak bi bio kreiranje interventnog programa pomoći za djecu koja su dokazano pod većim rizikom od pretilosti.

Google oglasi

Popularni postovi zadnjih 7 dana

Google oglasi