Prije svega, potrebno je odlično poznavanje jestivih gljiva od otrovnih, a ako niste sigurni koje su jestive, nemojte ih ni brati jer ima vrlo otrovnih primjeraka koje su vrlo slične jestivima.
Vrganj je jedna je od najkvalitetnijih i vrlo ukusnih gljiva. Nutritivno se vrganj može svrstati između visoko rangiranih biljaka i nisko rangiranog mesa. Iako ne mogu isključivo zamijeniti meso, ribu ili jaja, mogu doprinijeti sprečavanju nedostatka proteina u prehrani. Gljive su bogate proteinima, a u odnosu na većinu hrane biljnog porijekla imaju dobro uravnotežen sastav aminokiselina.
Ugljikohidrati u vrganju čine oko 65% suhe tvari od toga između 80 i 90% suhe tvari u staničnim membranama čini vlakno hitin, koji se ne razgrađuje u probavnom sustavu. Osim hitina vrganj sadrži i druga netopljiva vlakna kao što su hemiceluloza i pektinima slične tvari koji ljekovito djeluju na način da pomažu peristaltiku crijeva te sprečavaju konstipaciju, ubrzavaju uklanjanje toksina iz organizma i reguliraju pH vrijednosti što doprinosi prevenciji razvoja raka debelog crijeva.
Od aktivnih tvari vrganj sadrži ergosterol, u gljivama često prisutan sterol koji ima raznoliko biološko djelovanje. Među najvažnija svojstva ubraja se antimikrobno djelovanje, protuupalno i antitumorno. Fitokelati u vrganju čine ga otpornim na toksične teške metale poput kadmija. Vrganj sadrži lecitin koji ima antivirusna svojstva, koja se istražuju u medicinske svrhe za dobivanje antivirusnih lijekova.
Smatra se da vrganj posjeduje snažno antioksidativno djelovanje zahvaljujući raznim organskim kiselinama, fenolnim tvarima i alkaloidima. Jača koncentracija tih tvari nalazi se u klobuku.
Vrganji su bogati i tiaminom. To je vitamin B1 koji je važan za normalno funkcioniranje živčanog sustava. Uz to sadrže riboflavine, niacin, pantotensku kiselinu i nešto vitamina C koji osnažuje cijeli organizam.
Željezo je ključno za prijenos kisika u stanice organizma. Upravo zato manjak ovoga minerala u tijelu izaziva umor te česte vrtoglavice. Da bi spriječili ovakvo stanje, jedite hranu bogatu željezom. Između ostalog to su i gljive poput vrganja koje zadovoljavaju 5% dnevnih potreba za ovim važnim nutrijentom.
Bukovača, jedna je od ukusnih gljiva koje možemo naći samonikle u prirodi, ali ih možemo i vrlo uspješno uzgajati. U svijetu je poznata pod imenom šumska ostriga.
Ona sadrži sve esencijalne amniokiseline, zatim vitamine: B1, B2, B5, B6, B7, i mnoge minerale. Proteini iz bukovače su po svom sastavu vrlo slični životinjskim. Pored toga sadrži i veliki postotak ugljikohidrata i samo oko 4% masti.
Glavni nositelji ljekovitosti kod gljiva su složeni šećeri - polisaharidi. Među njima, najvažniji je beta 1,3/1-6-glukan, koji se nalazi i u bukovači. On pomaže snižavanju nivoa kolesterola i triglicerida u serumu. Ako se osušena bukovača dodaje u količini 4% ukupnoj dnevnoj prehrani, nivo kolesterola će za dva mjeseca pasti za 65-80% .
U Kini se koristi za ublažavanje bolova i relaksaciju mišića. Pored toga, upotrebljava se i u liječenju lumbaga, ukočenosti ekstremiteta i tetiva, kao i za liječenje loše cirkulacije.
Lisičarka je u svijetu biljaka i gljiva jedina lisičarka (Cantharellus cibarius)otporna na sve parazite i mikrobe. Također je jedna od rijetkih vrsta koja ne trune. Nikada u lisičarki nećete naći crve, bakterije i viruse!
U mesu lisičarke nalazi se kemijski spoj hinomanoza koja djeluje na sve nametnike u crijevima - trakavice, gliste, amebe, loše bakterije, i to tako da ih uništava od jajašaca do imaga. Lisičarka ih rastvara i popuno uništava.
Ergosteroli trametolinova kiselina iz lisičarke ubijaju sve vrste virusa. Naročito su djelotvorni kod svih vrsta hepatitisa. Također čisti jetru od svih otrova kao i ostataka lijekova. Lisičarka je pogodna i kod trovanja gljivama.
Gljiva lisičarka sadrži tri puta više beta karotena od mrkve.Beta karoten iz lisičarke sprečava upalu očiju, poboljšava vid, smanjuje suhoću kože i sluznicu oka. Posebno se preporučuje u ljetnim mjesecima jer štiti kožu od UV-zračenja. Beta karoten također štiti i krvne žile (ateroskleroza) ne dozvoljavajući oksidaciju lošeg kolesterola (LDL). Beta karoten potiče stvaranje koneksin proteina, poboljšavajući staničnu razmjenu tzv. malih molekula potrebnih za staničnu obnovu. Beta karoten obnavlja sluznicu usne šupljine (protiv afti) kao i stanice vrata maternice. Lisičarka popravlja vid i sprečava noćno sljepilo.Vitamin D proizvodi naše vlastito tijelo uz pomoć sunčeve svjetlosti i ulja koja se nalaze u koži. Kada koža potamni proizvodnja vitamina D preko kože prestaje. Lisičarka, je također bogata vitaminom C, vitaminom B1 i B2. Od minerala sadrži kalcij, kalij, željezo i cink.
Vrganj je jedna je od najkvalitetnijih i vrlo ukusnih gljiva. Nutritivno se vrganj može svrstati između visoko rangiranih biljaka i nisko rangiranog mesa. Iako ne mogu isključivo zamijeniti meso, ribu ili jaja, mogu doprinijeti sprečavanju nedostatka proteina u prehrani. Gljive su bogate proteinima, a u odnosu na većinu hrane biljnog porijekla imaju dobro uravnotežen sastav aminokiselina.
Ugljikohidrati u vrganju čine oko 65% suhe tvari od toga između 80 i 90% suhe tvari u staničnim membranama čini vlakno hitin, koji se ne razgrađuje u probavnom sustavu. Osim hitina vrganj sadrži i druga netopljiva vlakna kao što su hemiceluloza i pektinima slične tvari koji ljekovito djeluju na način da pomažu peristaltiku crijeva te sprečavaju konstipaciju, ubrzavaju uklanjanje toksina iz organizma i reguliraju pH vrijednosti što doprinosi prevenciji razvoja raka debelog crijeva.
Od aktivnih tvari vrganj sadrži ergosterol, u gljivama često prisutan sterol koji ima raznoliko biološko djelovanje. Među najvažnija svojstva ubraja se antimikrobno djelovanje, protuupalno i antitumorno. Fitokelati u vrganju čine ga otpornim na toksične teške metale poput kadmija. Vrganj sadrži lecitin koji ima antivirusna svojstva, koja se istražuju u medicinske svrhe za dobivanje antivirusnih lijekova.
Smatra se da vrganj posjeduje snažno antioksidativno djelovanje zahvaljujući raznim organskim kiselinama, fenolnim tvarima i alkaloidima. Jača koncentracija tih tvari nalazi se u klobuku.
Vrganji su bogati i tiaminom. To je vitamin B1 koji je važan za normalno funkcioniranje živčanog sustava. Uz to sadrže riboflavine, niacin, pantotensku kiselinu i nešto vitamina C koji osnažuje cijeli organizam.
Željezo je ključno za prijenos kisika u stanice organizma. Upravo zato manjak ovoga minerala u tijelu izaziva umor te česte vrtoglavice. Da bi spriječili ovakvo stanje, jedite hranu bogatu željezom. Između ostalog to su i gljive poput vrganja koje zadovoljavaju 5% dnevnih potreba za ovim važnim nutrijentom.
Ona sadrži sve esencijalne amniokiseline, zatim vitamine: B1, B2, B5, B6, B7, i mnoge minerale. Proteini iz bukovače su po svom sastavu vrlo slični životinjskim. Pored toga sadrži i veliki postotak ugljikohidrata i samo oko 4% masti.
Glavni nositelji ljekovitosti kod gljiva su složeni šećeri - polisaharidi. Među njima, najvažniji je beta 1,3/1-6-glukan, koji se nalazi i u bukovači. On pomaže snižavanju nivoa kolesterola i triglicerida u serumu. Ako se osušena bukovača dodaje u količini 4% ukupnoj dnevnoj prehrani, nivo kolesterola će za dva mjeseca pasti za 65-80% .
U Kini se koristi za ublažavanje bolova i relaksaciju mišića. Pored toga, upotrebljava se i u liječenju lumbaga, ukočenosti ekstremiteta i tetiva, kao i za liječenje loše cirkulacije.
Lisičarka je u svijetu biljaka i gljiva jedina lisičarka (Cantharellus cibarius)otporna na sve parazite i mikrobe. Također je jedna od rijetkih vrsta koja ne trune. Nikada u lisičarki nećete naći crve, bakterije i viruse!
U mesu lisičarke nalazi se kemijski spoj hinomanoza koja djeluje na sve nametnike u crijevima - trakavice, gliste, amebe, loše bakterije, i to tako da ih uništava od jajašaca do imaga. Lisičarka ih rastvara i popuno uništava.
Ergosteroli trametolinova kiselina iz lisičarke ubijaju sve vrste virusa. Naročito su djelotvorni kod svih vrsta hepatitisa. Također čisti jetru od svih otrova kao i ostataka lijekova. Lisičarka je pogodna i kod trovanja gljivama.
Gljiva lisičarka sadrži tri puta više beta karotena od mrkve.Beta karoten iz lisičarke sprečava upalu očiju, poboljšava vid, smanjuje suhoću kože i sluznicu oka. Posebno se preporučuje u ljetnim mjesecima jer štiti kožu od UV-zračenja. Beta karoten također štiti i krvne žile (ateroskleroza) ne dozvoljavajući oksidaciju lošeg kolesterola (LDL). Beta karoten potiče stvaranje koneksin proteina, poboljšavajući staničnu razmjenu tzv. malih molekula potrebnih za staničnu obnovu. Beta karoten obnavlja sluznicu usne šupljine (protiv afti) kao i stanice vrata maternice. Lisičarka popravlja vid i sprečava noćno sljepilo.Vitamin D proizvodi naše vlastito tijelo uz pomoć sunčeve svjetlosti i ulja koja se nalaze u koži. Kada koža potamni proizvodnja vitamina D preko kože prestaje. Lisičarka, je također bogata vitaminom C, vitaminom B1 i B2. Od minerala sadrži kalcij, kalij, željezo i cink.
Nema komentara :
Objavi komentar