Postoje mnogi načini kojim možete pomoći svojim očima. Neke od tehnika služe samo za točno određen dio funkcije vida, neke služe za zdravlje očiju, dok druge za vaše cjelokupno zdravlje. Idealno je kada dnevno vježbanje obuhvati sva ova tri elementa, ali da biste što bolje razumjeli ovaj program, grupisat ćemo sve vježbe u tri osnovne kategorije:
- Relaksacija
- Prilagođavanje svjetlosti
- Podešavanje vašeg vida
Relaksacija
Oči su organi koji najviše rade, i ljudi koji ih mnogo koriste brže postanu umorniji od drugih. Ovo djelomično objašnjava kako jedan daktilograf ne kraju radnog vremena može biti umoran isto koliko i jedan drvosječa. Svoje oči koristimo svakog trenutka dok smo budni - obično oko 17 sati dnevno.
Zamislite u kakvom stanju bi bili vaši mišići ako biste ih koristili bez prestanka, svo vrijeme dok ste budni. Ako kao većina nas imate posao koji zahtjeva da neprekidno i uporno koristite svoje oči, zamislite samo kako bi se osjećalo vaše tijelo ako biste hodali cijeli dan, svaki dan, i to pod nekim teškim teretom. Tako otprilike izgleda pritisak na naše oči.
Možda mislite da svoje oči odmarate nekoliko sati tokom spavanja. Činjenica je da se tokom većeg dijela sna naše oči ne odmaraju u dovoljnoj mjeri. Dok sanjamo, optički nerv se stimulira i naše oči se pomjeraju ispod kapaka. Ustanovljeno da se mnogi ljudi ovako ponašaju nekoliko sati tijekom noći. Pored toga, mnogi ljudi se ne odmaraju dok spavaju, već održavaju aktivnost tijela, naročito njegovog gornjeg tijela i lica.
Idealno je kada biste mogli da poboljšate svoj vid i njegovom upotrebom i odmorom. Sve što radite sa očima treba da služi njima na dobro. Jedna od najvažnijih stvari koju možete uraditi jeste da jednostavno djelujete protiv stvari koje obično štete vašim očima. A najlakši način da to postignete jeste putem relaksacije.
Vaše oči su sastavni dio vašeg tijela. Nemoguće je odmarati oči dok vam je ostatak tijela napregnut. To je razlog što ovaj program liječenja vida započinje samomasažom i drugim tehnikama relaksacije.
Prilagođavanje svjetlosti
Svjetlost je prijevozno sredstvo svih vizualnih informacija do vaših očiju. Ljudi koji najveći dio svog vremena provode radeći napolju na blistavoj, prirodnoj svjetlosti, imat će bolji vid od onih koji su skoro stalno u kući. To je tako jer su ovi prvi naviknuti, a i odgovara im jače svjetlo. Oni primaju i koriste svjetlost u svoj njenoj punoći. Što više vremena provedemo pod slabim, neprikladnim i vještačkim osvjetljenjem, naše oči će teže moći da se izbore sa prirodnom svjetlošću. Tada će nam normalni sunčevi zraci izgledati kao da nam je neko uperio reflektor u lice.
To se djelomično dešava zbog toga što kada smo u zatvorenom prostoru mi prisiljavamo svoje zenice da stalno budu raširene, one se šire što je moguće više kako bi primile svu svjetlost koju mogu primiti. Očni mišići se onda skupljaju kako bi smanjili bol od odsjaja. Mnogi ljudi se stoga danas šetaju sa naočalama za sunce ili stalno i nesvjesno žmirkaju očima kako bi se zaštitili od „prejake" prirodne svjetlosti.
Žmirenje donekle pomaže očima, ali privremeno. Međutim, na duže staze, njegovi efekti su vrlo štetni za vid. Ono uzrokuje da se očni mišići stalno grče, što dalje mijenja oblik očne jabučice. Također i velikim dijelom smanjuje periferno vidno polje, prisiljavajući oči da ostanu fiksirane za vrlo mali prostor. Naočale za sunce su u ovom slučaju od pomoći isto koliko i invalidska kolica za osobu koja ima slabe mišiće noge: one nam pružaju trenutno olakšanje, ali na kraju služe samo da još više oslabe sposobnost očiju da se izbori sa svjetlošću.
Naravno, ne kažemo da treba da se zauvijek otarasite svojih naočala za sunce. Možda će vam zatrebati ako se nađete u situaciji da vozite kola prema zapadu tokom zalaska sunca. Ali, ako redovno budete radili po uputama koje donosimo, biće vam sve manje potrebne. Vaše oči će tada primati više svjetlosti, sa sve manje tegoba. Vaše zenice će postati fleksibilnije, moći će brzo i lako da se šire i skupljaju, čineći prelazak iz tamnog u svjetlo manje bolnim. Nećete više žmirkati i vaše vidno polje će se proširiti. Više vas neće zasljepljivati dnevna svjetlost.
Podešavanje vašeg vida
Ljudi sa lošim vidom uglavnom čine dvije pogrešne stvari koje dovode do neuravnotežene upotrebe očiju: dopuštaju da jedno oko ima dominantniju ulogu i koriste se samo centralnim vidom, dok zanemaruju periferni. Ovakvo ponašanje je naravno nesvjesna radnja, ali se ono može promijeniti svjesnim treniranjem.
Većina nas ima jedno oko koje je bolje od drugog. Oni koji pate od miopije znaju za ovu pojavu, zato što lijek koji uzimaju obično više pomaže jednom oku. Kada jedno oko ima dominantniju ulogu, to je isto kao kada bismo koristili samo nekoliko mišića za određeni posao koji iziskuje upotrebu cijelog tijela. Slabije oko koje se manje koristi postaje još slabije, a jače oko radi dobro bez prestanka, sve dok i ono ne počne gubiti svoju snagu.
Rad sa perifernom vidom je tijesno povezan sa uravnoteženjem između jačeg i slabijeg oka. Kada gledamo ispred sebe sa oba oka, lako je nesvjesno dopustiti da jedno oko obavlja sav posao. Međutim, kada se koristimo perifernim vidom, mi time stvaramo vidno polje za svako oko pojedinačno, te ćemo tako i lakše primijetiti ako jedno oko ne funkcionira kako treba. Vježbanje sa perifernim vidom također pomaže da se odbace loše navike koje ste možda usvojili pri pretjeranom korištenju samo centralnog vida. Još jedan odličan razlog što treba upražnjavati periferni vid jeste taj da se time poboljšava noćno osmatranje upotrebljavaju se pritom iste ćelije mrežnjače.
Suvremena optometrija samo 70% perifernog vida smatra za normalan - drugim riječima, većina nas ne iskorištava 30% svog vida. Drevni Rimljani su imali zabave u amfiteatrima u kojima su njihovu pažnju odvlačili objekti sa različitih mjesta u širokom vidnom polju. Za današnje vrste razonode uglavnom je potrebno da gledate pravo ispred sebe: u televizor, kino platno ili pozornicu. Pretjerana upotreba tog centralnog vida uzrokuje povišen očni tlak: tečnost stiže u oko brže nego što ono može da se osuši, postepeno stvarajući pritisak na optički živac. Drugo ime za ovo stanje jeste glaukom.
Nema komentara :
Objavi komentar