Mnogi od nas ne znaju prati zube!

Hrvatska ima dovoljan broj stomatologa, ali ne možemo se pohvaliti da smo nacija blistavih osmjeha, zdravih zubi i desni. Strašno je što gotovo svako dijete u dobi od 4-6 godina već ima karijes ili plombu.


Hrvatska komora Liječnika dentalne medicine broji više od 4500 Licenciranih doktora dentalne medicine. Od tog broja, oko 2000 Liječnika ima ugovor s HZZO-om, a ostali rade u privatnim praksama. Ako ove brojke razmotrimo, možemo zaključiti da svaki doktor dentalne medicine skrbi za 1000 stanovnika, stoje iznad europskog prosjeka. Međutim, ako uzmemo u obzir da se većina pacijenata liječi u ordinacijama koje imaju ugovor s HZZO-om, dobivamo podatak da svaki od ugovorenih doktora skrbi za otprilike 2200 do 2300 pacijenata. Ove brojke pokazuju da imamo dovoljne resurse, ali izgleda nedovoljno iskorištene, jer podaci kojima raspoLažemo govore da smo zemlja s velikom incidencijom karijesa, slično kao Južna Amerika — ističe dr. dent. med. Kaja Gmaz, zagovornica prevencije i stalne edukacije i predsjednica Udruge za prevenciju karijesa Zagrebačke županije. Udruga je tijekom 200Z godine provela istraživanje koje pokazuje da svako dijete u dobi od 4 do 6 godina ima karijes, plombu ili izvađeni mliječni zub. Karijes ima čak više od 84 posto djece te dobi. Kod 87 posto dvanaestogodišnjaka i 89 posto osamnaestogodišnjaka također je dijagnosticiran karijes. Pravu sliku oralnog zdravlja nacije upotpunjuje podatak da čak više od 67 posto dvanaestogodišnjaka ima različite ortodontske anomalije.

Takvo stanje neće se moći promijeniti u kratkom razdoblju, ali najvažnije je donijeti program prevencije karijesa i to na nacionalnoj razini. Svakako je važno provoditi ga. Jedino sustavno provođenje preventivnih programa može dati rezultate u bližoj budućnosti — ističe dr. K. Gmaz.

Svi smo pomalo krivci za takvo stanje. Čini se da smo nacija koja ne pere pravilno i redovito zube. Upravo zato važne su redovite kontrole jer omogućavaju pravodobno uočavanje karijesa u početnoj fazi, a tom se prilikom može ukazati pacijentu na potrebu za boljom oralnom higijenom. Važna je i stalna edukacija o oralnoj higijeni i izvan ordinacije. Primjerice, u roditeljskom domu, dječjim vrtićima, u školama... I velike i male valja naučiti da se zubi peru kružnim pokretima, svaki zasebno i da treba prati sve zubne plohe.

Valja znati da uz progresivni karijes idu upale tvrdih i mekih zubnih tkiva, a produkti su upale i bakterije koje se šire cijelim organizmom. Zbog toga se danas sa sigurnošću može ustvrditi da žene koje imaju mnogo nesaniranih zubi i jaku upalu desni rađaju prije termina i to djecu s manjom porođajnom masom. Također su neke krvožilne bolesti povezane s upalnim promjenama u ustima. Neki podaci govore daje sjeverozapadni dio zemlje odgovorniji, a istočni i kontinentalni dio zemlje manje pozornosti posvećuje oralnoj higijeni. Izgleda da nam je puno važnije kako smo odjeveni nego kakva su nam usta — kaže dr. Kaja Gmaz.

STRES UTJEČE I NA ZUBE


Karijes i parodontne bolesti nastaju zbog bakterija, a bruksizam ili trošenje zuba kao posljedica nagomilanog dnevnog stresa.

Problem s kojim se danas sve češće susrećemo je trošenje zuba (bruksizam). Ono nastaje kao posljedica proživljavanja nakupljenog dnevnog stresa, škripanjem i stiskanjem zuba noću. Visina se zuba pri tome smanjuje te nastaju ozbiljni estetski i funkcijski problemi. Primjenom udlaga, koje se nose noću, a sprečavaju izravan kontakt zuba gornje i donje čeljusti, moguće je jednostavno spriječiti daljnje trošenje. Problem predstavljaju i kisele erozije koje nastaju kao posljedica konzumiranja kisele hrane i pića, vrlo su česte kod osoba s želučanim tegobama. Ti pacijenti često, neposredno nakon konzumacije kisele hrane, grubo četkaju zube. S obzirom na to da je površina cakline zuba omekšana kiselinom, takvo se djelovanje manifestira gubitkom zubnog tkiva.

Google oglasi

Popularni postovi zadnjih 7 dana

Google oglasi