Čudesne jagode

Želite li pročistiti organizam, uvečer se počastite većom porcijom jagoda (bez dodatka šećera ili šlaga), i ujutro ćete se probuditi svježi, odmorni i puni energije za predstojeći dan.

Budući da posjeduju svojstva analgetika, uhvati li vas glavobolja, ne posežite za aspirinom.

Radije pojedite zdjelicu svježih jagoda, jer za razliku od aspirina koji sadrži acetilsalicilnu kiselinu, jagode sadrže prirodne salicilate.

Također, zahvaljujući protuupalnim, antipiretskim i antibakterijskim svojstvima, jagode će nam poslužiti pri ublažavanju upalnih procesa, za sniženje temperature i kod mišićnih bolova.

Jagode sadrže obilje C vitamina, A vitamin, vlakna, željezo i folnu kiselinu koja je, između ostaloga, nužna trudnicama ili ženama koje planiraju trudnoću.

Jagode je najbolje jesti svježe, natašte ili između obroka. Jedu li se nezašećerene, odlično gase žeđ, a smiju ih jesti i dijabetičari.

Jagode pomažu kod:

kod oporavka nakon bolesti
za jačanje imuniteta
kod bolesti žući i jetre
kao prevencija želučanih bolesti
kod artritisa i reume
u liječenju anemije
kod bubrežnih kamenaca
kod povećanog kolesterola i krvnog tlaka.


Budući da čisti i njeguje kožu te ju, zahvaljujući vitaminu C i A održava glatkom i napetom, bit će dovoljno da jednom do dvaput tjedno stavite na lice jagode izrezane na kolutiće, ili od njih načinite kašastu masku, koju ćete poslije isprati prvo mlakom, a zatim hladnom vodom.

Trljate li njima zube, uklonit ćete zubne naslage i zube učiniti bjeljima.  Vitamini C i A su antioksidansi, a oni usporavaju starenje i gubitak elastičnosti tkiva, te uništavaju slobodne radikale, pa će redovno konzumiranje jagoda ubrzati cirkulaciju i pomoći u borbi protiv tog mrskog neprijatelja mnogih žena.

Želite li smršavjeti, a pritom si priuštiti i ekstravagantan gastronomski užitak, pospite ih s malo crnog ili zelenog papra.