Sindrom karpalnog tunela

Sindromom karpalnog tunela, koji se naziva još i povreda izazvana neprestanim stresom, objašnjava se više od polovine profesionalnih oboljenja u zemlji. Procjenjuje se da u SAD godišnje oko 185.000 kancelarijskih i fabričkih radnika postanu žrtve nekog oblika ove traume. Povreda izazvana neprestanim stresom košta oko 7 milijardi dolara godišnje, kada se saberu gubici u proizvodnji i medicinski troškovi.

Ukoliko radite na kompjuteru, svirate na nekom muzičkom instrumentu ili obavljate neki posao pri kome neprestano ponavljate jednu te istu radnju, tada kod vas postoji rizik od razvoja sindroma karpalnog tunela. Taj sindrom je karakterističan po bolovima i obamrlosti kažiprsta i srednjih prstiju, slabosti palca i bola koji možete da osjećate u zglobu, dlanu i/ili podlaktici. Prouzrokuje ga sabijanje medijalnog nerva na mjestu gdje ulazi u dlan.

Najčešći uzrok ovakvog stanja jeste neprestano i pretjerano korištenje mišića i tetiva prstiju, ruku, podlaktica, nadlaktica i ramena. Simptomi mogu da budu blagi, kao što su „žmarci" u prstima i dlanovima, ili veoma žestoki, kao što je veoma jak bol u rukama, pečenje i pulsiranje u podlakticama i nadlakticama, obamrlost (utrnulost) i slabost. Ponekad ovo stanje dovodi do trajne invalidnosti.

Tipični stradalnici su programeri kompjutera, pisci i izdavači, blagajnici u prodavnicama, fabrički radnici koji po cijeli dan ponavljaju iste pokrete i kancelarijski službenici koji svoje dane provode za tastaturom kompjutera.

Povećani rizik od sindroma karpalnog tunela prijeti i ženama u menopauzi, trudnicama, ženama koje uzimaju oralna kontraceptivna sredstva, pacijentima oboljelim od artritisa, dijabetičarima i pacijentima na hemodijalizi bubrega. Sindrom karpalnog tunela je stanje koje se češće javlja kod žena, i to između četrdesete i šezdesete godine , što neke stručnjake navodi na pomisao da hormonalna neuravnoteženost može da ima neke veze s uzrokom ovog problema, ali suština uloge hormona u izazivanju sindroma karpalnog tunela još je nepoznata.

Kod ozbiljnijih slučajeva ovog sindroma, može da dođe do potrebe za kirurškom intervencijom, ali on uglavnom može da se spriječi jednostavnom promjenom radnog mjesta. U vremenima prije nego što su kompjuteri postavili cijeli svet na vrhove prstiju na našim rukama, kancelarijski službenici nisu morali po cijelio dan da provode pred ekranom, sjedeći na stolici. Ustajali su da bi razdijelili pristiglu poštu, otišli do aparata za fotokopiranje, ili prenosili poruke od jednih zaposlenih drugima. Danas se sve, od naučnih i drugih istraživanja, preko otpremanja ili primanja pošte i telefonskih poruka, do slanja internih dokumenata po kancelarijama, odvija na ekranu pred nama, čime je nestala potreba da ustanemo i krećemo se.

Rezultat toga je da korisnici kompjutera sjede u istom položaju, čineći neprestano iste pokrete prstima — ponekad satima bez prestanka. Isto važi i za neke fabričke i druge naporne poslove u kojima je, kompjuterizacijom procesa, eliminirana potreba za kretanjem i radnici su prisiljeni da sjede ili stoje u istom položaju po cijeli dan.

Ukoliko je i vaše radno mjesto takvo da stalno ponavljate iste pokrete ruku, evo nekih uputa.

Obratite pažnju na stolicu. Sjedište treba da je blago iskošeno kako bi osiguralo pravilan položaj koljena i održavalo leđa uspravnim ili blago nagnutima u odnosu na kukove, a naslon oblikovan tako da slijedi prirodan oblik donjeg dijela leđa. Na tržištu postoji nekoliko tipova stolica dizajniranih specijalno da bi se izbjeglo suvišno naprezanje mišića za vrijeme sjedenja. Mada su nešto skuplje od klasičnih kancelarijskih stolica, vrijede svaku paru koju date za njih. Nisu sve stolice podešene za svakoga, vodite računa da stolicu isprobate, prije nego što je kupite, kako biste se uvjerili da vam je zaista udobna.

Ekran kompjutera treba da je u ravni sa pogledom, ili tek malo niže. Prsti treba da su u stanju da se blago savijaju i istežu bez potrebe da se izvijaju zglobovi ruku. Najbolje je kada je tastatuta ravna, kako bi zglobovi ruku mogli da se postave u najbolju moguću poziciju, i/ili vrlo malo niža od nivoa laktova. Stopala neka vam budu čvrsto priljubljena za pod.

Svakih petnaest minuta ustanite i prošetajte! Postoji dobar razlog zašto se sindrom karpalnog tunela naziva povredom koju izaziva neprestani stres. Neprekidno obavljanje istog zadatka može da istroši zamorene mišiće. Jednostavno dajte svojim mišićima malo odmora da bi se oporavili i vidjeti ćete na kraju radnog dana kolika je razlika.

Studije ukazuju na to da neki dodaci mogu da pomognu u ublažavanju simptoma sindroma karpalnog tunela.

Vitamini

Vitamin B6 - Neka ispitivanja pokazuju da vitamin B6može da koristi u liječenju ovog sindroma, a poznata su i mnoga svjedočenja pacijenata koja ovo potvrđuju. Druga ispitivanja navode na to da vitamin B2 može korisno da se upotrebi za liječenje ovog stanja, ali da je dejstvo jače kada se ova dva vitamina uzimaju zajedno.

Blagotvorno ljekovito bilje

Kora bijele vrbe — Ovo prirodno sredstvo protiv upala može da ublaži neke od nelagodnosti koje se javljaju u blažim slučajevima sindroma karpalnog tunela.

Savjet za liječenje karpalnog tunela

Masaža koju obavlja stručno lice može da pomogne u obnavljanju cirkulacije u ramenima, vratu i rukama, čime se preventivno djeluje na pojavu ovog sindroma.

Ne podcjenjujte vrijednost fizičkog vježbanja! Svako ko obavlja neki statičan posao, pogotovo neki pri kome se ponavljaju isti pokreti, trebalo bi da se uključi u neki redovan program za jačanje. Vježbanje nije samo dobro za pravilno držanje tijela, već i za mišiće koje čini jačim i napetijim, što može da zaštiti od nastajanja sindroma karpalnog tunela.

Dobar recept za liječenje i prevenciju karpalnog tunela

Ako patite od poznatih bolova i probadanja karakterističnih za neprestani stres, pokušajte sljedeće:

B-kompleks: Jedna tableta od 50 mg najviše tri puta na dan.

Kora bijele breze: Jedna kapsula najviše tri puta na dan, po potrebi, ako imate bolove.