PLANINSKO ZELJE - Rumex alpinus

Planinska kiselica, alpsko zelje, alpski štavelj, pluštur, ravent, staglina ili ravet.


Višegodišnja zeljasta biljka sa snažnom stabljikom, koja može da naraste i do 2 m u visinu. Prizemni listovi su veoma veliki, a mogu biti dugački i do 50 cm i veoma široki, zaobljeno srcastog oblika.

Rasprostranjeno je skoro u cijeloj našoj zemlji, i to samo u planinskim predjelima od oko 1300 do blizu 2500 m nadmorske visine. Raste naročito na mjestima kuda se kreće ili zadržava stoka, oko planinskih pašnjaka, torova, katuna, zatim oko planinskih potoka i po drugim planinskim vlažnim mjestima, često u veoma velikoj količini, pokrivajući katkad u neprekidnom ćilimu površinu od po više hektara.

Sasvim mladi, još pomalo žućkasti listovi i mladi izdanci mogu da se upotrebljavaju za spremanje miješanih salata, za čorbe, variva, pirea, nadjeve i slično. Također mogu da se kisele kao kupus i da se ostavljaju za zimu. Beru se od ranog proljeća i u toku cijelog ljeta sve do kasne jeseni, budući da za sve to vrijeme izbijaju naknadni mladi listovi. Mogu da se upotrebljavaju bez ograničenja. Stariji listovi su kruti i pomalo gorki. Na mjestima na kojima se biljka javlja u velikoj količini jedan čovjek može u proljeće za jedan sat da nabere 5 kg upotrebljivih  listova i izdanaka.

U ljeto i u jesen skupljanje ide sporije, pošto moraju da se odaberu samo najmlađi listovi. Korijen sadrži škroba, nešto šećera, tanina i drugih materija. Može da se kuha i upotrebljava za jelo.

Google oglasi

Popularni postovi zadnjih 7 dana

Google oglasi