Na spomen kestena mnogi od nas pomisle na topli dom i intenzivni miris i okus plodova kestena. Nekada je nazivan “Kraljem jeseni”, jer je njegov zasitni plod doslovice hranio ljude još od antičkih vremena. Kesteni su u početku uzgajani u Kini, Japanu, a potom su ih rimske legije donijele u Europu.
Poznati su nam Castanea sativa (pitomi kesten) ili Aessculus hippocastaneum (divlji kesten, jeloš, konjski kesten, mađal). No, bitno je znati da se radi o dva potpuno različita roda i dvije različite porodice, ali su zbog sličnog ploda, u našem jeziku dobili isto ime – kesten.
Jedini orašasti plod sa vitaminom C
Od ostalih orašastih plodova, pitomi kesten razlikuje se po nižem udjelu masti i visokom udjelu škroba. Po nutritivnom sastavu, sličan je smeđoj riži. Kesten, dakle, ima visoku energetsku vrijednost – sadrži jako puno škroba (oko 44 %), šećera, te u manjem postotku bjelančevina (4 %) i masti (2 %).
Ovaj je plod prava riznica minerala – kalija, fosfora, kalcija , željeza, magnezija, sumpora, hlora, bakra, mangana… Od vitamina, pitomi kesten je naročito bogat vitaminima grupe B, vitaminom A, sadrži nešto vitamina C, a zahvaljujući obilju vlakana, prirodni je laksativ. On je, ujedno, i jedini orašasti plod koji uopće sadrži vitamin C. Također, budući da je bogat kalijem, a siromašan natrijem, preporučuje se u dijeti bolesnika s bubrežnim i kardiovaskularnim oboljenjima.
Sjeme divljeg kestena ima sličan sastav, ali zbog izrazito gorkog okusa, nije za jelo.
Ljekovitost
I pitomi i divlji kesten, posjeduju mnoga ljekovita svojstva. Divlji kesten, na primjer, najčešće se spominje kao pomoć kod varikoznih vena i oštećenja kapilara, a njegovi ekstrakti koriste se za pripremu ljekovitih pripravaka. Pomaže u liječenju hemoroida, raznih krvarenja, reumatizma, gihta, te pranju gangrenskih rana. U farmaceutskoj industriji se koristi samo jezgra ploda, dok se ljuska odbacuje. Iz kore se dobiva glikozid eskulin koji ima svojstvo da upija ultraljubičaste zrake sunca, pa se koristi u izradi masti koje se koriste protiv opekotina od sunca.
Čaj od lista (divljeg ili pitomog) kestena u narodnoj se medicini upotrebljava kod liječenja hripavca, bronhitisa, astme i sličnih tegoba s dišnim organima. Čaj od mlade kore drveta i smeđe kore ploda (bez žute iznutrice) pomaže kod hemoroida, povećane prostate, upale i proširenja vena, i smiruje bolove kod tih poremećaja.
Cijenjen je i med od kestena za smanjenje kašlja i bolju cirkulaciju, ali i liječenje gastritisa i zaštitu jetre
Jeste li znali ?
Najpoznatiji kesten na svijetu zove se “Kesten stotinu konja”, iz okolice grada Sant Alfio na Siciliji. Nalazi se u šumi Carpineto na istočnoj strani vulkana Etna. Legenda kaže da se jednom kraljica sa sto svojih vitezova sklonila pod njegovu krošnju za vrijeme oluje. Otuda mu i ime. Starost mu se procjenjuje na više od 2000 godina.
Botaničari ga opisuju kao najveće (obujam mu je oko 52 metra) i najstarije stablo u Evropi. Iznutra je šuplje i drži se, takoreći, samo na svojoj kori. Sastavljen je od pet sraslih stabala, a koja su, pak, izrasla iz jednog panja. Zbog toga su se vodile velike diskusije o njegovoj jedinstvenosti. No, ona je potvrđena DNK analizom. Kesten je 1965. godine proglašen nacionalnim spomenikom i pod zaštitom je UNESCO-a
Nema komentara :
Objavi komentar