Iznimno ljekovita : Kiselica


Kiselica je raširena, lako prepoznatljiva domaća biljka, poznata po svom kiselom okusu, po kojem je i dobila naziv.
Postoji nekoliko vrsta, a najljekovitije su obična kiselica (lat. Rumex acetosa), i mala kiselica (lat.Rumex acetosella). 


Kiselicu su mnogi kao djeca brali na livadama i grickati, no ona je mnogo više od usputne grickalice.
U 16. i 17. stoljeću smatrali su je gotovo čudotvornom biljkom protiv infekcija, groznice, skorbuta i trovanja.
Stari narodi obilno su je koristili i u kulinarstvu, u pripremi juha, salata i povrtnih priloga, te u pripremi jakih čajeva.
Visok udio oksalne kiseline čini kiselicu blago otrovnom i zato njen unos mora biti umjeren (u malim količinama je bezopasna).
Ova kiselina odgovorna je i za njen okus, koji pecka na jeziku, a sličan je kiviju ili jagodama.
Kiselica se uglavnom sastoji od vlakana te manjeg dijela proteina.
Od vitamina sadrži C, A i B6, a od minerala željezo, magnezij, kalij i kalcij.
Obiluje i polifenolnim kiselinama, flavonoidima i antocijaninima.
Njena ljekovita svojstva narodna medicina je prepoznala već odavno. Stoljećima koristi kiselicu kao djelotvoran lijek za različite bolesti.
Zbog visokog udjela vlakana, dodavanje kiselice u prehrani pomaže boljoj i zdravijoj probavi.
Vlakna pokreću probavni sustav, smanjuju konstipaciju, proljev, nadutost i grčeve, kao i druge ozbiljnije želučano-crijevne tegobe.
U povijesti kiselica je služila i kao prevencija i lijek kod trovanja hranom i različitih želučanih infekcija.
Šalica kiselice sadrži 15% dnevne preporučene doze kalija.
Kalij je regulator tekućine u tijelu te opušta srčane žile i arterije.
Bogatstvo dijetalnih vlakana čini kiselicu i prirodnom zaštitnicom organizma od kolesterola, ateroskleroze te posljedično, težih stanja kao što su moždani i srčani udar.
Snižava krvni tlak, što smanjuje rizik od ugrušaka i naprezanja srca koje može dovesti do koronarnih srčanih bolesti i drugih komplikacija.
Kiselica čisti krv, potiče cirkulaciju i utječe na zdravlje, kvalitetu i izgled kože.
Ljekovito djelovanje pripisuje se vitaminu A i C, kao i drugim nutrijentima pronađenima u ovoj biljci.
Sušeno lišće dobro je jesti ako bolujete od lišajeva i suhe kože.
Sok iz svježeg lišća narodni je recept protiv osipa i iritacija na koži.
Iako studije o antioksidativnom djelovanju kiselice i dalje traju, postoji dovoljno dokaza o djelovanju polifenola, flavonoida i antocijanina na ljudsko tijelo.
To su sve antioksidansi koji preveniraju maligne promjene u organizmu. Oksalna kiselina iz kiselice također ima antitumorska i antikancerogena svojstva.
Antioksidansi, kojima je kiselica posebno bogata, donose niz koristi za organizam, a njihovo antikancerogeno djelovanje jedno je od najvažnijih.
Rutini i polisaharidi u kiselici preveniraju rak i druge vrste izraslina.
Beta karoten djeluje kao antioksidans, povećavajući proizvodnju T-stanica koje ubijaju stanice karcinoma.
Klorofil iz kiselice čisti jetru, regenerira tkivo, smanjuje zbog bolesti povećanu gušteraču, čisti krv i jača otpornost na utjecaj zračenja.
Koristi se i za ublažavanje posljedica kemoterapije.
Mast od kiselice pokazala je snažno djelovanje na smanjenje cisti i broja tumorskih stanica dok se sama biljka pokazala kao prirodno sredstvo koje rastvara i smanjuje tumorske tvorbe.

Možda je najbolje citirati Rene Caisse, ženu koja je popularizirala Essiac čaj za liječenje raka:
„Biljka koja će uništiti rak je psećeuha mala kiselica (Rumex acetosella), ponekad zvana i kisela trava. Cijela biljka se mora koristiti, ubrana u proljeće, prije formacije cvjetova.“ - Iz pisma doktoru Stocku, 4. lipnja, 1974. godine.


Ostala ljekovita svojstva kiselice:

čisti krv
jača imunitet
potiče cirkulaciju
pomaže kod dijabetesa
štiti mjehur i bubrege
pomaže kod infekcija dišnih puteva


Kiselica raste po poljima, livadama, zasijanim površinama i rijetkim šumama.
Ima usku crvenkastu stabljiku koja naraste do pola metra.
Mali listovi u obliku strijele narastu do 3 centimetra.
Cvate od ožujka do studenog, kada se na biljci stvaraju mali crveno-žuti cvjetovi, a kasnije se razvijaju u crvene, male, okrugle plodove.
U medicini se koriste svi dijelovi ove korisne biljke.
Lišće i stabljika beru se u proljeće ili u ljeto, prije cvjetanja.
Korijenje se bere u jesen.
Male količine lišća mogu se jesti na salatu ili kuhati, kao povrće.
Osušeno lišće je deset puta jače od svježeg. Prije kuhanja mora namočiti u vodi 12-16 sati.

Narodni recepti s kiselicom

Čaj od kiselice

Čaj od lišća koristi se kod gripe, upala i skorbuta.
Za prirodnu terapiju problematične kože, sklone aknama, možete iskoristiti lišće ili korijen.
Čaj napravite ga tako da 20 g listova (ili 40 g korijena, ako je riječ o napitku za ljepšu kožu) skuhate u 1 litri vode i ostavite da odstoji 10 minuta. Procijedite.
Pijte 2 šalice dnevno, po 1 ujutro i navečer.

Uvarak od kiselice

Šaku svježih listova kiselice kuhajte 15 minuta u kipućoj vodi, procijedite i pijte jednu šalicu na dan.

Oblog za kožne bolesti

Ublažava osjećaj peckanja, otekline, oštećenja na koži, prištiće, akne i druge kožne probleme.
Oblog napravite tako da 2 šake listova kiselice kuhate 15 minuta u litri vode i zatim procijedite. Tekućinom natopite čistu tkaninu i nanesite na problematični dio kože.

Napomena

Kiselica je dostupna i u obliku tinkturi, kapsula i čajeva.
Zbog većeg udjela oksalne kiseline, ova biljka je zabranjena za oboljele od reume i artritisa te sve one koji su podložni stvaranju bubrežnih kamenaca.
Kiselicu nikad ne kuhajte u metalnom posuđu, jer će u protivnom zbog reakcije s oksalnom kiselinom zadobiti neugodan miris i okus.

Nema komentara :

Objavi komentar

Google oglasi

Popularni postovi zadnjih 7 dana

Google oglasi