Riznica zdravlja u šljivama


Šljive su planetarno popularno voće, ne samo zbog izuzetnog okusa već i zbog snažnog ljekovitog djelovanja.
Odličan su izvor vitamina C, K, E, B6 te folne kiseline i niacina.
Uloga vitamina C prisutnog u ovom voću je višestruka.


Osim što ima snažno antioksidativno djelovanje, ovaj vitamin pospješuje apsorpciju željeza, stimulira rad imunološkog sustava, čuva zdravlje kože, mišića, kostiju i tetiva, doprinosi zdravlju zuba i desni, štiti od bakterija, virusa i alergija.

Istraživanja svjedoče da vitamin C može smanjiti rizik od nekih vrsta raka kao i od srčanih oboljenja.

Od minerala u ovom voću su najzastupljeniji bakar, kalij, magnezij, željezo, bor.

Plodovi šljive sadrže značajne količine flavonoida polifenola poput luteina, kriptoksantina i zeaksantina kojima se pripisuju snažna antioksidacijska i protuupalna svojstva.

Ovi spojevi sprečavaju prijevremeno starenje te pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, uzročnika mnogih bolesti.

Novija istraživanja potvrđuju da zeaksantin ima sposobnost filtracije UV zraka zbog čega se smatra dobrim zaštitnikom kože i očiju.

Beta kriptoksantin prisutni u šljivama smanjuje rizik obolijevanja od raka pluća za više od 30%, te od pojave artritisa za čak 41%.

Šljive sadrže limunsku kiselinu koja otklanja umor, sprečava grčeve te poboljšava rad jetre i probavnog sustava.

Tu su i klorogena i pantotenska kiselina te nešto proteina i ugljikohidrata.

Šljiva obiluje i vlaknima koji doprinose pravilnoj probavi i zdravom metabolizmu.

Najukusnija je ako se konzumira sirova, svježa, netom ubrana.

No, u zdravstvenom smislu izuzetno je korisna šljiva u osušenom obliku jer sadrži čak 6 puta više antioksidansa od sirovog ploda.

Šljiva je izuzetna voćka čije su dobrobiti višestruke.
Ovo ukusno voće neće samo utažiti glad ili vas osvježiti i dati energiju, nego će prvenstveno zaštititi vaše zdravlje.
Šljiva se “brine” za cjelokupno zdravlje i neutralizira štetno djelovanje slobodnih radikala te tako štiti od mnogih bolesti.

1. Čuva zdravlje srca

Šljiva je bogata mineralom kalijem koji pomaže u kontroli krvnog tlaka i srčanih otkucaja.
Osim kalija važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca ima i vitamin C.
Istraživanja su pokazala da je konzumacija povrća i voća s visokim udjelom ovog vitamina usko povezana sa smanjenjem rizika od bolesti srca i moždanog udara.

2. Pomaže u apsorpciji željeza

Sposobnost šljive da poboljša apsorpciju željeza u tijelu također je dokazana brojnim studijama, za što je opet zaslužan vitamin C.
Dobra apsorpcija željeza je od izrazite važnosti za prevenciju najčešće vrste anemije –sideropenične anemije.

3.Poboljšava probavu

Određeni spojevi prisutni u šljivama od velike su koristi za pravilno funkcioniranje probavnog sustava i otklanjanje problema zatvora.
Najznačajniji su dijetalna vlakna, sorbitol i izatin.
Poznati narodni lijek protiv zatvora je kompot od suhih šljiva.
Kratko prokuhajte nekoliko suhih šljiva te ih konzumirajte, najbolje ujutro na tašte, s tekućinom u kojoj su se kuhale.

4. Regulira razinu šećera

Šljive imaju vrlo nizak glikemijski indeks što ih čini odličnim saveznikom u kontroli razine šećera.
Topiva vlakna iz šljiva pomažu u normalizaciji razine šećera u krvi tako što usporavaju brzinu kojom hrana napušta želudac te kontroliraju oslobađanje glukoze u krvi nakon obroka.
Topiva vlakna povećavaju osjetljivost organizma na inzulin i zbog toga mogu igrati korisnu ulogu u prevenciji i liječenju dijabetesa tipa 2.

5. Pomaže u mršavljenju

Ovi ukusni, sočni plodovi ne sadrže zasićene masti i imaju vrlo malo kalorija. U 100 grama šljiva sadržano je svega 46 kalorija.
I topiva vlakna iz šljiva doprinose regulaciji tjelesne težine jer stvaraju osjećaj punoće u želucu čime se sprečava prejedanje, a samim time i debljanje.

6. Čuva zdravlje kostiju

Velike količine flavonoida i fenolnih spojeva iz šljiva zaslužne su za očuvanje koštane mase.
Tu je i mineral bor koji aktivno sudjeluje u očuvanju hrskavičnog tkiva te gustoće kostiju.
Istraživanja su otkrila da redovita konzumacija šljiva pridonosi općem zdravlju kostiju, osobito kod žena u postmenopauzi.

7. Štiti ljepotu i zdravlje kože

Vitamin E i beta-karoten štite stanice od slobodnih radikala čime se prevenira gubitak elastičnosti kože, usporava pojava bora i ostalih znakova starenja.
Šljiva sadrži visoku količinu antioksidansa sa snažnim protuupalnim svojstvima.
Oni poboljšavaju cirkulaciju i stanični metabolizam što pozitivno djeluje na očuvanje elastičnosti kože, a istovremeno sprečava pojavu upala, akni i bora.
Šljiva također ubrzava zacjeljivanje rana, regenerira oštećeno tkivo i smanjuje vidljivost ožiljaka.

8. Brine o zdravlju kose

Slaba, krhka i tanka kosa može biti posljedica djelovanja slobodnih radikala.
Šljiva pomaže u borbi za zdravlje kose te protiv preuranjene pojave sijedih vlasi i ćelavosti kod muškaraca.
Vitamin E prisutan u plodu šljive jača stanične membrane i suzbija napad slobodnih radikala na folikule vlasišta.
Vitamin C pomaže u eliminaciji peruti koja začepljuje folikule i inhibira rast kose.
Visok udio minerala željeza u ovom voću poboljšava cirkulaciju, što doprinosi bržem rastu kose te je čini čvršćom.
Blogger Tricks


Slatke dobrobiti kestena


Kesten ima dvostruko više škroba nego krumpir, pa nije čudo da je još uvijek jedna od važnijih namirnica u Kini, Japanu i Južnoj Europi.
Tamo se često koristi u obliku brašna za kruh zbog čega je dobio nadimak "Stablo kruha".
Poput oraha i badema, ne sadrži gluten, pa je pogodan za prehranu oboljelih od celijakalije, osjetljivih na gluten ili alergičnih na pšenicu.


Sadrži minerale, vitamine B grupe, vitamine A i C. Oni se sačuvaju prilikom kuhanja, jer plod štiti debela kora.
Od minerala, bogat je kalijem i fosforom, a sadrži i kalcij, magnezij, sumpor, klor, željezo, bakar te mangan.
U 100 grama sirovog ploda ima 200 kalorija, a glavni sastojak mu je škrob, kojeg u kestenu ima oko 44 %.
To je jedino orašasto voće s vitaminom C. Osim toga kesten je neobično bogat folnom kiselinom, koja inače se nalazi u zelenom lisnatom povrću.
Folna kiselina je potrebna za rast stanica, sintezu DNA i normalan rad živčanog sustava.
Unos hrane bogate folnom kiselinom povećava izglede za začeće, a tijekom trudnoće osigurava pravilan razvoj fetusa.
Kesten je bogat izvor mono-nezasićenih masti poput oleinske i palmitinske kiseline.
Mononezasićene masti štite zdravlje kardiovaskularnog sustava i pomažu sniziti razinu kolesterola.
Zbog visoke energetske vrijednosti kesten preporučuje se djeci, sportašima, trudnicama i starijim osobama.
Pomaže kod bubrežnih i probavnih tegoba, a može se koristiti i za izbacivanje viška vode iz organizma. Uz to, djeluje i protuupalno, pa idealna je namirnica za osobe koje pate od artritisa i reume.

Čaj od kestena ublažuje simptome astme i kašalj.

Napravite ga tako da stavite šaku svježeg lišća ili pola šake suhog lišća kestena na pola litre vruće vode i pustite da odstoji.

Možete piti tri šalice dnevno. Čaj možete i grgljati kod prehlade i upale grla.

Tinktura načinjena od dijelova ove biljke pokazala se vrlo djelotvornom protiv hemeroida. Općenito kesten pozitivno utječe na vene.

Kestenov med je vrlo zdrav i pospješuje cirkulaciju, štiti jetru, pomaže kod gastritisa, anemije te fizičke i intelektualne iscrpljenosti.

Kora kestena i drvo bogati su taninom (sadrže više od 10 % tanina) pa se upotrebljavaju kao adstringensi (sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože).

Rese kestena koriste se za zaustavljanje proljeva i krvarenja te kod vanjskih ozljeda kože.

Kuhani plodovi pročišćavaju krv, naročito pomažu kod viška mokraćne kiseline te se preporučuju oboljelima od gihta i reume.

Krastavci su idealno povrće za zdravo mršavljenje i jačanje imuniteta


Krastavac sadrži visok udio vode i obilje minerala (kalij,magnezij, mangan, molbiden), pa je odličan za hidrataciju i detoksikaciju; uravnotežuje krvni tlak, poboljšava probavu. Dobar je izvor vitamina C i kavene kiseline, koji također pospješuju “otplavljivanje” štetnih tvari iz organizma.


 U krastavcima se nalaze i značajne količine vitamina A, vlakana, folne kiseline i silicijeva dioksida koji je važan za zdravlje kože. Upravo zbog silicijeva dioksida, kao i već spomenute kavene kiseline, krastavci su poznato prirodno sredstvo za smirenje nadražene kože, ublažavanje oteklina i podočnjaka.

U kulinarstvu su krastavci podjednako pogodni za pripremu jela i napitaka. Odličnu prijaju kada se u toplim danima poslužuju svježi i rashlađeni, u različitim salatama i hladnim juhama (gazpacho) ili oplemenjeni umacima. Krastavci se odlično slažu s drugim povrćem (tradicionalno se kombiniraju s rajčicom, paprikom, lukom i češnjakom), maslinovim uljem, limunovim sokom, octom, jogurtom, vrhnjem, koprom, metvicom...

Izvanredno osvježavajući napitak dobit ćete ako hladnu vodu obogatite tanko narezanim kriškama krastavca, kriškama limuna i lišćem metvice.
Krastavac se dobro uklapa i u gušće napitke - primjerice, izmiksajte zajedno 1 oguljeni krastavac i “meso” dinje ili lubenice, i poslužite u ohlađenoj čaši.
Dajte prednost jedrim, čvrstim plodovima jasne boje (od zelene do tamnozelene), a nemojte uzimati one koji su omekšali i požutjeli.
Po mogućnosti birajte ekološki uzgojene krastavce kako biste u pripremi jela bez bojazni mogli ostaviti i koru koja je izvor mnogih hranjivih tvari.
Krastavci su osjetljivi na toplinu, pa ih treba čuvati na hladnom kako ne bi izgubili svježinu i hranjive tvari. Mogu izdržati do 10 dana ako su u hladnjaku. Prije spremanja u hladnjak nemojte ih prati. Stavite ih u plastičnu vrećicu tako da ih njome čvrsto omotate, pritom istiskujući iz nje što više zraka.
Morate li čuvati narezane krastavce, stavite ih u posudu s dobro prianjajućim poklopcem ili u plastičnu vrećicu, pa spremite u hladnjak. Upotrijebite ih najkasnije za dva dana.
Krastavci se ponekad sole da im se izvuče višak tekućine. No, soljenje se ne preporučuje jer krastavci postaju mlohavi i preslani, a s “izvučenom” tekućinom gubi se i znatna količina dragocjenih minerala.

Grašak uklanja umor, poboljšava raspoloženje, regulira krvni tlak...


Grašak iz porodice mahunarki predstavlja visoko kvalitetnu i hranjivu namirnicu. Osim što ima bogate nutritivne sastojke važno je napomenuti da je grašak bogat izvor energije, odnosno otprilike 100g graška sadrži oko 80 kcal. 



 Osim značajne energetske vrijednosti grašak je bogat izvor ugljikohidrata i vlakana (galaktana), glukoze, glukuronske kiseline, fruktoze, proteine, masti i lecitina. Grašak je bogat vitaminom C i E pa se preporuča konzumacija graška u našoj prehrani. Također sadrži i vitamin B1 (tiamin), vitamin B2 (riboflavin), niacin, vitamin E ivitamin A u tragovima, magnezij i mangan.

Grašak u ulozi ljudskog zdravlja

Kao odličan izvor vlakana pomaže kod održavanja, očuvanja probavnog sustava te poboljšanja probave. Ova namirnica bogat je izvor željeza što znači da djeluje povoljno na naš imunološki sustav. Pojačava naš imunitet, djeluje na umor i bezvoljnost, a budući da sadrži željezo poboljšava uspješniju izgradnju stanica u krvi. Grašak je bogat vitaminom K, pa možemo zaključiti da je važan za srčano-krvožilni sustav, očuvanje i zdravlje kostiju. Sprečava osteoporozu, a pridonosi aterosklerozi.

Redovna konzumacija graška može eliminirati pojedine bolesti blažeg oblika, ali i ublažite neke jače.

Ova mahunarka bogat je izvor antioksidansa kao što su flavonoidi, polifenoli, karotenoidi i fenolna kiselina. Prema jednim od zadnjih istraživanja konzumacija graška pomaže kod raka želuca, zbog sastojka koji se zove kumestrol, a važan je i kod gubitka tjelesne mase. Štiti naše tijelo od bronhitisa, artritisa i Alzheimerove bolesti. Važan je kod ljudi koji su u depresiji jer utječe na poboljšanje raspoloženja, uklanja umor, regulira krvni tlak, jača živčani sustav, koristi se za detoksikaciju organizma, otklanja umor i djeluje pozitivno na stanje naše kože.

Google oglasi

Popularni postovi zadnjih 7 dana

Google oglasi