Prva ljudska hrana je mlijeko. U mlijeku se nalaze sve hranjive sastavine koje su ljudskom tijelu potrebne. Mlijeko se upotrebljava ne samo za hranu već i kao lijek. Mnogi se žale da ga ne mogu podnositi, osobito gradska djeca, kojoj u većini slučajeva manjka kretanje po svježem zraku i suncu. Nije razlog u tome da mlijeko ne prija, već što je kuhano mlijeko teže probavljivo od nekuhanog, i što treba da se uzima u manjoj količini, a ne mnogo odjednom. Kod ljudi koji ne podnose mlijeko, a u većoj ga količini odjednom uzmu, usiri se i teško leži u želucu, pa se uslijed toga pogotovo teško probavlja. Stoga treba znati kako se mlijeko uzima
Nekuhano mlijeko ima svoju potpunu vrijednost i hranljivost i lakše je probavljivo od kuhanog. Stoga ga je bolje prijesnog, tek malo ugrijanog uzimati. Mišljenje da se kuhanjem mlijeka uništavaju bacili, nije točno, jer je ustanovljeno da se u obično kuhanom mlijeku, koje kuhanjem dostigne temperaturu do 72C, nalaze još uvijek živi bacili. Kod mlijeka se mora paziti jedino na to da je od zdrave životinje i da se drži u vrlo čistom sudu.
Mlijeko treba uzimati u što manjoj količini da se želudac odjednom odviše ne optereti, pogotovo kod ljudi koji ga ne podnose dobro. Njima se preporuča da mlijeko miješaju sa čajem od samljevenog komorača
1 veliku žlicu na 1/4 litre vode, 10 minuta kuhati,
ili neka ga miješaju sa odvarom osušene korice od limuna i komadom čitavog cimeta (talčine), a uz mlijeko neka uzmu po zalogaj raženog kruha ili kruha od prekrupe.
Friško nekuhano, tek pomuzeno mlijeko (do 2 litra dnevno), nenaknadiva je hrana za slabokrvne i sušičave osobe, kao i za one bolesne na bubrezima, šarlahu, vratnim bolestima i rastrojenim živcima.
Mlijeko uz hranjivost, hladi i polučuje lagano rastvaranje i izlučivanje loših sokova iz tijela. Ljeti ništa toliko ne osvježuje kao kiselo mlijeko. Nekuhano kiselo mlijeko (kada se skine kajmak) vrlo je lako probavljivo, rasterećuje želudac, pošto je već prokislo i prelazi ravno u krv. Kiselo mlijeko sa malo šećera i cimeta i komadićem raženog kruha je osobito omiljeno i dobra je hrana za djecu.
Kiselo mlijeko sprečava grušanje krvi, stoga se osobito preporuča kod bolesti sa visokom temperaturom, kao kod gripe, difterije, tifusa, groznice i šećerne bolesti. Mladi sir, rabljen kao oblog, izvlači vatru i upotrebljava se 'kod upale pluća, porebrice. crvenog vjetra (vrbanca), vrućih oteklina i čireva, upaljenih očiju i svih ostalih upala. Kada se stavljaju oblozi na oči, nakon skidanja obloga, ne smije se barem pola sata izaći na jako svjetlo. Oblozi se mijenjaju čim postanu vrući, svako sat vremena.
Izvrsna hrana protiv želučanih bolesti je mladi sir, pomiješan sa 1—2 žlice samljevenog komorača, kima, malo lišća od rute, crvenog luka, vlakanaca (Schnittlauch) i malo soli, sa raženim ili kruhom od prekrupe. Kao lijek uzima se svakog sata po 1 žlica ovako pripravljenog sira sa malo kruha i kod raka i čireva u želucu i svih drugih želučanih bolesti. Pijenje sirutke, 2—3 čaše dnevno, čisti krv i izvrsno djeluje protiv čireva u želucu. Kada osa, pčela ili koji drugi kukac ujede, namaže se ujed kajmakom i brzo prolazi. Ili kad se djeci od vrućine izaspu bobuljice ili krastice po čelu i licu, namažu se kajmakom i brzo prolaze. Kozje mlijeko sprečava ovapnjenje (okrečenje) žila i šećernu bolest, ako ga se dnevno dva do tri litra pije, svaki bi čovjek trebao, ako želi da bude zdrav, a osobito onaj koji je svojim zvanjem primoran na sjedenje, da prije spavanja popije oko litru kiselog, slatkog, a najbolje kozjeg mlijeka.
Kozje mlijeko sa medom, ako se uzima svako pola sata po žlicu, liječi i najteži krvavi kašalj.
Nema komentara :
Objavi komentar