Ljekoviti dijelovi biljke: Sabire se biljka u cvatu (Veronicae herba) i osuši u hladu pojedinačno rasprostrta. Tek nakon što je biljka dobro osušena, može se sitno izrezati.
Ljekovite i djelotvorne tvari: Veliko priznanje, koje se oduvijek iskazuje čestoslavici, ukazuje na to, da su u biljci sadržane mnoge ljekovite tvari. Osim gorke tvari, tanina, malo eteričnog ulja, masti i šećera, u biljci je još samo u manjoj mjeri sadržan glukozid aukubin, dok je sporan saponin, no unatoč tome je čestoslavica važna ljekovita biljka.
Ljekovito djelovanje: Čestoslavica je biljka za rane i kožne bolesti s izraženim svrbežom i ekcemom. Iznutra jača i izvanredno je sredstvo za prsa te sredstvo za pospješenje mokrenja i znojenja. Čestoslavica je odavno hvaljena kao univerzalno sredstvo za gotovo sve bolesti; danas se to i znanstveno priznaje, jer su poznate tvari koje ova ljekovita biljka krije u sebi. Ona najpovoljnije utječe na želudac, sredstvo je za čišćenje krvi i snižavanje kolesterola, liječi pluća i ljekovita je biljka za jetra, slezenu, bubrege i mjehur. Ljekovito djelovanje na sve te važne organe ljudskog tijela dalo je čestoslavici s pravom ime »lijek za sve«.
Tinktura od čestoslavice
Cvatuća biljka se stavlja (macerira) ujaku rakiju (45%) (1 dobra šaka, približno 80 g, sitno izrezane biljke u cvatu u litru rakije) i izlaže se suncu 2 do 3 tjedna, a onda se ocijedi. U pučkoj medicini tako dobivena tinktura služi kod reumatičnih bolesti za masiranje ili se uzima 3 puta dnevno 15 kapi na šećeru.
