BUJAD - Pteridium aquilinum

Velika paprat, bujača, gorska paprat, orlova paprat, stelja, hostni praprot.

Višegodišnja biljka, visoka 50 do 150 cm. Veliki listovi su na veoma dugačkim jakim drškama koje su s donje strane ižlijebljene. Trokutastog su oblika i dvostruko do trostruko izdijeljeni.

Veoma je rasprostranjena po cijeloj zemlji, od nižih brda pa do visokih planina. Raste na više suhim mjestima u rijetkim, svjetlijim šumama, na proplancima, krčevinama, šumskim čistinama, na zapuštenim mladih izdanaka.

Podanak (podzemna stabljika) bujadi sadrži dosta velike količine škroba. Može se vaditi s jeseni ili krajem zime i mljeti u brašno, pa tako upotrebljavati kao dodatak sirovinama za spravljanje kruha ili se iz takve mase može ispiranjem izdvojiti škrob.

Ukusna i zdrava jela od ljekovitog bilja.

Samonikla paprat, muška paprat, narola

Dryopteris filix-mas

Biljka osim trijeslovine i gorkih tvari sadrži i spojeve floroglucina koji su prisutni samo kod ove vrste. Oni su za toplokrvne životinje jako, a za beskralješnjake iznimno otrovni i već od starog vijeka se koriste kao sredstvo protiv crijevnih parazita (trakavica, askaridi). Točno doziranje je jako teško. Kura protiv crijevnih parazita smije se provoditi samo prema uputama liječnika s gotovim preparatima. Krivo doziranje dovodi od oštećenja vida do sljepila i do teškog nadraženja probavnih organa s kolikama. Biljka se nekad smatrala muškim dijelom (Blix -mas) srodne ženske paparati (filix femina).